sanjamknjige.hr

Socijalizam na klupi

     Tema 19. Sajma Socijalizam na klupi ostvaruje se suradnjom sa  Centrom za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma (CKPIS) i pulskim Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli.
Suvremenost zbilje na globalnoj razini, povezana sa sve većom materijalnom nesigurnošću pojedinca, sve više okuplja znanstvenike oko rasprava koje se tiču aktualnih ekonomskih i političkih odnosa u svijetu, koje, neminovno, tu zbilju i problemsku situaciju promatraju i analiziraju i u okviru humanističkih znanosti u kojima se, pak, književno stvaralaštvo, itekako, dotiče svakog njezinog pojedinog znanstvenog dijela. Sajam u cijelosti podupire znanstvenu produkciju Centra koji Hrvatsku prezentira važnim znanstvenim dijelom proučavanja fenomena socijalizma. Inicijalno sajamski program započinje znanstvenim skupom Socijalizam na klupi na kojem će znanstvena riječ iz Hrvatske i iz prostora bivših jugoslavenskih republika razmijeniti stajališta sa svjetski poznatim teoretičarima koji se bave fenomenom socijalizma, za kojeg, zacijelo, ne možemo ustvrditi da je postao tek ropotarnicom povijesti. Sva programska sajamska događanja, žarišno fokusirana na teme ruske suvremene književnosti i  Vojvodine - Regije u Regionu ticat će se neposredno središnje teme, kao značajnog povijesnog nasljeđa na kojem počiva sadašnjost i gradi budućnost.

 

 

 

 

___________________________________________________________________

Boris KOROMAN

Socijalizam je pojam koji nosi veliki ulog, a koliki je kompleksni istraživački pristup takvim temama, povjesničarima je dobro poznato. Istraživači suvremene povijesti često naglašavaju kako je teško naći objektivan pristup događajima o kojima mogu svjedočiti još živi sudionici sa svojim različitim proživljenim iskustvima. Velik dio društva, hrvatskog, kao i društava na prostorima bivše Jugoslavije, čine upravo pojedinci koje snažno određuju osobna sjećanja na političko i društveno razdoblje koje je obilježilo gotovo pola stoljeća u državi koja više ne postoji.

Danas je na ovim prostorima javni govor o socijalizmu, važan radi rasvjetljavanja i postavljanja odnosa prema vlastitoj povijesti, opterećen nizom problema. Jedan je model negacija ili prešućivanje razdoblja i iskustava socijalizma, koji se naslanja i na nacionalno-preporodno vrijeme devedesetih. Drugi prepoznatljiv odnos prema socijalizmu je nekritička nostalgija, pojačana sveprisutnim osjećajima socijalne nesigurnosti, pesimizmom i krizom. Treći dominantni modus odnosa prema socijalizmu doslovno "računa" upravo na pozitivne emocionalne uloge nostalgije pa u drugačijemu ekonomskom kontekstu selektivno oživljava i komodificira izbor socijalističkih kulturnih proizvoda (posebno subkulturnih).

Procesi pravoga vrednovanja prošlosti mogu se naslutiti u odnosu prema umjetnosti, arhitekturi i likovnosti, smjeru koji se prepoznaje kao dio europskoga i svjetskoga modernizma. No to su primjeri vrednovanja za koje su se izborili stručnjaci, u muzejima ili u specijaliziranim medijima, i još nisu uspjeli ući u širi javni prostor. U javnome govoru, a posebno u medijskome i političkom, dosadašnji fragmentarni i uski razgovori o socijalizmu uglavnom su uspjeli tek dodatno zamagliti sliku socijalizma.

Na pulskome sveučilištu osnovao se lani Centar za kulturološka i povijesna istraživanja socijalizma koji je partner Sajma. Tako će se ovoga prosinca, usporedo s programom Sajma, na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli održati velik međunarodni znanstveni skup posvećen jugoslavenskom socijalizmu nazvan "Socijalizam na klupi: kulturološke i povijesne interpretacije jugoslavenskoga i postjugoslavenskih društava". Klupa u naslovu, dakako, označava školsku klupu, ali i onu optuženičku ili klupu za svjedoke. "Socijalizam na klupi" je i naziv zbornika, tekstova mladih znanstvenika koji su socijalizam proveli u školskim klupama, a sada mu pristupaju sa sveučilišne katedre ili s radnog stola u znanstvenom institutu, koji s uredništvom iz CKPIS-a priređuju Sa(n)jam knjige u Istri i nakladnik Srednja Europa.

Kako drugo ovogodišnje žarište Sajma predstavlja suvremenu rusku književnost i kulturu, i one se nameću kao moguća poveznica našega iskustva socijalizma s onima iz postsovjetskog, ruskog. Pri tome valja otvoriti pitanja koliko su ta iskustva specifična i različita, a koliko se podudaraju te zašto je naše iskustvo u kolektivnim predodžbama tako teško odijeliti od pojma Jugoslavije. Pored toga Sa(n)jam knjige u Istri, kao kulturna manifestacija posvećena knjizi, autorima i čitateljima, otvara temu socijalizma na način da glasovi i pojedinaca i generacija, i svakodnevice i umjetnosti, nađu svoje mjesto za zajedničkim, okruglim stolom. Pitat ćemo se nude li naša iskustva i znanja iz prošlosti odgovore koji mogu rasvijetliti nesigurnu sadašnjost. Zanimat će nas kritičnost, kritika falsifikata nostalgije, pokušaj prepoznavanja onih trenutaka u kojima se socijalističko zamišljanje opće utopije o jednakosti i boljemu svijetu pretvara u totalitarnu moru…

Tako postavljeni okviri razmišljanja o socijalizmu predstavljaju izazov svima nama. Možda je moguće kritički razgovarati i istraživati socijalizam s namjerom da se ono što je u njemu postojalo može prevrednovati u nekom zamišljenom novom (pa i utopijskom), pravednom, humanijem društvu.